In this article I propose a theological reflection on the philosophical assumptions behind the idea that intelligent machine can be governed through ethical protocols, which may apply either to the people who develop the machines or to the machines themselves, or both. This idea is particularly relevant in the case of machines’ extreme wrongdoing, a wrongdoing that becomes an existential risk for humankind. I call this extreme wrong-doing, ‘evil.’ Thus, this article is a theological account on the philosophical assumptions behind (...) the possibility of evil machines, machines that can create an existential risk for humankind, and the ethical remedies that limit that risk. After discussing these assumptions, I argue for the ineffectiveness of these ethical remedies to prevent the possibility of evil machines. The article is an application of Romano Guardini’s thought on technology to evil machines. (shrink)

Kako bi odgovorili na ovo pitanje, moramo pojasniti na što se odnosi. Moramo doznati može li se »globalizacija« semantički dovesti u vezu s ideologijom. Ideologija označava cjelokupnost naših osobnih stavova, ideja i nazora temeljenih na znanju, iskustvu i osjećajima kojima percipiramo i interpretiramo svijet, naš položaj u njemu i cijelo društvo. Ako gledamo iz prosvjetiteljske perspektive, ideologiju smatramo vrstom predrasude koja dominira razumom. Zašto je ovo važno u kontekstu globalizacije? Općenito govoreći, globalizacijom se smatra proces stalnog međunarodnog povezivanja i napretka (...) u gotovo svim područjima života kao što su npr. ekonomija, politika, kultura i komunikacija. Ovaj pogled uključuje implicitno iskustvo promjene koja zahvaća ne samo naš okoliš, društvo i njegove institucije nego i nacionalne države i njihove građane. Okoliš i njegovi resursi su preduvjet za globalizaciju. Zbog procesa konstantne liberalizacije tržišta resursi se mijenjaju i, konačno, uništavaju. U članku ćemo razmotriti imaju li političke mjere moć vršenja kontrole nad ovim dijalektičkim mehanizmom. (shrink)