V besedilu, ki je posvečeno slovenskemu filozofu in logiku, univerzitetnemu profesorju in piscu znanstvenih del Andreju Uletu, izkazujem spoštovanje ob njegovem visokem jubileju in priznanje za njegov ogromni prispevek h komunikacijski skupnosti filozofov in znanstvenikov v evropskem okolju ter za uspešno dolgoletno sodelovanje pri razvoju filozofske in znanstvene misli v Bosni in Hercegovini. Na eni strani navajam ključna vprašanja sodobne filozofije in logike, sodobne družbe in tehnologije, ki so zaznamovala delo Andreja Uleta, po drugi pa v članek umeščam sekvence (...) iz filozofskega življenja v Bosni in Hercegovini, in sicer zaradi vpliva, ki ga je Andrej Ule kot človek in kot filozofski mislec, cenjen v širši regiji, imel oziroma ga še vedno ima. -/- . (shrink)

U ovom radu analizira se rešenje skeptičkog paradoksa koje pruža teorija relevantnih alternativa. Ispituju se i upoređuju dve verzije ovog rešenja: nekontekstualistič- ka čiji je tvorac i zastupnik Fred Drecke, i kontekstualistička koju zastupaju autori poput Kita Dirouza i Stjuarta Koena. Uporednom analizom nekontekstualističkog i kontekstuali- stičkog rešenja, dolazi se do zaključka da, iako oba rešenja imaju i povoljne i nepovoljne implikacije, Dreckeova teorija relevantnih alternativa nudi uverljivije objašnjenje, a zatim i rešenje skeptičkog paradoksa.

Eseji su nastali u 2003. i 2004. godini kao dio realizacije mojih istraživanja holizma identiteta i socijalne triangulacije (identitet - znanje - društvena ontologija) tokom rada na istraživačkim projektima Znanstveno-raziskovalneg središča Republike Slovenije, Koper. Istovremeno je rad na projektima u Sarajevu, u sklopu međunarodnih i domaćih aktivnosti koje je organiziralo Filozofsko društvo "Theoria ", bio poticajan za promišljanje nekih značajnih pitanja koja se odnose na rearanžiranje ambijenta životnog svijeta modernog čovjeka.

Društvo zasnovano na znanju je ekspertno društvo koje za svoje funkcioniranje koristi računarsku tehnologiju, znanje dizajniranja sistema za rješavanje problema organiziranjem struktura sektora društvene ontologije po uzoru na formalizirane sisteme koji se grade iz relacionih blokova podataka i algoritama ili ustanovljenih procedura komponiranja ovih blokova. Prihvatanje ovih metoda upravljanja društvom je osnova društvenog inženjeringa, a tehnokratska kompetentnost kojom se označava sposobnost pojedinaca i grupa da dizajniraju funkcije društva zasnovanog na znanju upravljanja postala je ideologija modernih društava. U cijeloj Evropi, (...) a prije svega u znanstvenim i obrazovnim institucijama, u toku je formiranje ekspertnih timova, mreža odličnosti ili kompetentnosti, integriranih projekata i resusra itd. iz čijeg se angažmana trebaju dobiti formalizirani obrazci donošenja odluka i rješenja u upravljanju društvom. (shrink)

Esej "Stoljeće rearanžiranja: nanoznanost i globalno društvo", dovodi u vezu modernu znanost (nanoznanost) i moderno društvo (globalno društvo) kroz odnos nanotehnologizacije i globalizacije kao najvažnijih procesa jedne mreže fenomena koji se dotiču na području tehničkih i društvenih znanosti. Autor karakterizira 21. stoljeće kao stoljeće rearanžiranja u kojem znanost i filozofija funkcioniraju sa zajedničke osnove koja je holistička i pragmatička. Komparacijom novih tehničkih metoda u znanostima o materijalima i novih procesa u društvenoj ontologiji autor stavlja u odnos dva pristupa i dvije (...) skale identifikacije i reprezentacije: nanoskalu na području zananosti ο materijalima i globalnu skalu na području znanosti ο društvenim odnosima. Tehničke znanosti u formi nanoznanosti orijentirane su na stvaranje nove infrastrukturne paradigme: "ambijenta inteligentnog prostora" vođenog idejom "svi-u-digitalnom-svijetu". Društvene znanosti, koje sudjeluju na planu integracije i globalizacije, orijentirane su na stvaranje nove transnacionalne i spekulativne paradigme: "mobilnog hiper-prostora za internacionalno poslovanje" vođene idejom "svi-u-demokratskom-svijetu". Obje vrste znanosti proizvode istu vrstu nevidljive ontologije koja je dostupna samo virtualnoj identifikaciji i reprezentaciji zasnovanoj na osmišljavanju, stvaranju i proizvodnji programibilne supstancije i programibilnog identiteta. One produciraju identičnost / uniformnost u funkcionalnom operiranju tehničkim sredstvima i političkim principima. U sintagmi "društvo zasnovano na znanju" termin "znanje" ima značenje "znanje proizvodnje, znanje upotrebe i znanje operiranja pametnim (programibilnim) materijalima i pametnim (programibilnim) identitetom". U "D&D svijetu" (digitalnom & demokratskom svijetu) svi ljudi moraju znati upotrebljavati tehnološki mikro-svijet i politički makro-svijet kako bi postigli isti cilj: kontrolu nad prirodom i društvom. Nevidljivost ili iščezavanje realnih stvari, realnih sredstava komunikacije i realnih društvenih odnosa, jeste novo tehničko i ideološko sredstvo stvaranja "novog čarobnog svijeta". (shrink)